Poznavanje stranih jezika u Hrvatskoj
Četvrtak 25.01.2007
 Najnovije istraživanje pokazuje da je Engleski jezik daleko najčešće korišten strani jezik u Hrvatskoj. Oko 45% građana starijih od 15 godina tvrdi da se može barem malo služiti tim jezikom. Ali, samo oko 11% ocjenjuje da odlično govori i piše na Engleskom, daljnjih 17% smatra da dobro govori i piše, te još 17% smatra da može donekle sudjelovati u razgovoru.
Općenito, poznavanje Engleskog najviše ističu u Istri s Primorjem (preko 70%), zatim Dalmaciji (60%) i Zagrebu s okolicom (55%). Slika poznavanja Engleskog prema dobnim skupinama je također zanimljiva:
%
- 15 do 24 g. 88
- 25 do 34 g. 72
- 35 d0 44 g. 58
- 45 do 54 g. 36
- 65 do 64 g. 20
- 65+ 2
Visokoobrazovani smatraju da ga znaju – 76%, a osobe srednjeg obrazovanja to navode u 58% slučajeva. Karakteristično je i da 80% osoba s primanjima znatno iznad prosjeka iskazuju poznavanje upravo Engleskog jezika.
Na drugom je mjestu Njemački kojim može dobro komunicirati tek približno 10%građana, a donekle se služi tim jezikom još oko 15% osoba. Takvih ima najviše u Zagrebu, zatim u Sjevernoj Hrvatskoj, te Istri s Primorjem i Dalmaciji.
Jedini zapaženiji jezik je još Talijanski, za koji 6% građana tvrdi da ga odlično ili dobro govori i piše, a daljnjih 9% se može služiti u verbalnoj komunikaciji. Oko 45% građana Istre s Primorjem sigurno je da može dobro komunicirati na Talijanskom, a u Dalmaciji je takovih preko 30%.
Među glavnim razlozima zbog kojih bi građani trebali poznavati strane jezike (vrlo potreban i uglavnom potreban) ispitanici navode:
%
- putovanja izvan zemlje 98
- rad na računalu 93
- školovanje/obrazovanje 91
- praćenjem masovnih medija/ informiranje 57
- obavljanje svakodnevnog posla 45
- komuniciranje s prijateljima/znancima 22
Ovo je slika poznavanja samo dijela stranih jezika (tri vodeća) u Hrvatskoj – i to prema vlastitom kriteriju samih ispitanika. Stručni testovi provjere znanja sigurno bi dali neku drugu sliku. Za zemlju koja pretendira biti snažno turističko središte i dobro se uklopiti u buduću novu zajednicu – EU, potrebno je mnogo napora na brzom učenju, i to ne samo jednog stranog jezika.
O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; kraj prosinca 2006.g.
GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u Europi i četvrta u svijetu). Ukupno ima više od 120 podružnica, u preko 90 zemalja, s preko 5000 zaposlenika u punom radnom vremenu. Poslovanje se odvija u pet strateških poslovnih cjelina: kontinuirana istraživanja proizvoda široke potrošnje – paneli (CONSUMER TRACKING), kontinuirana istraživanja za trajna potrošna dobra – paneli (NON FOOD TRACKING), medijska istraživanja (MEDIA RESEARCH), istraživanja u području farmaceutike (HEALTH CARE) i ad hoc istraživanja u raznim tržišnim područjima (AD HOC RESEARCH).
GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, te suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja
GfK-Centar za istraživanje tržišta d.o.o.
PR Manager: Vlasta Kroflin Fišer, M.Sc.
10 000 Zagreb, Draškovićeva 54
Tel. (01) 49 21 222 (kućni 104)
Fax (01) 49 21223
E-mail: vlasta.kroflin-fiser@gfk.hr
Izvor: GfK
|
